Kolovoz donosi raznolikiju filmsku ponudu nego što se to očekuje u periodu pred kraj ljeta. Uz skupe znanstvenofantastične i postapokaliptične produkcije, u kina (i na streaming) stižu kriminalistička komedija, povijesna drama, erotska satira te dva vrlo različita pristupa hororu. 

Izlaz iz igre (The Get Out)

U kinima (RH) od 6. kolovoza

Otvaramo s potencijalno najslabijim filmom na listi. Film je u ograničenoj distribuciji od 26. rujna, stoga smo već imali priliku vidjeti podijeljena mišljenja kritike, a od 6. kolovoza ova je kriminalistička komedija (koja ponovno spaja Russella Crowea i redatelja Derricka Bortea) u regularnoj domaćoj kino-distribuciji. Scenarij su napisali Borte i Daniel Forte prema romanu Strip Thomasa Perryja, a uz Crowea nastupaju Teresa Palmer, Aaron Paul, Nina Dobrev, Luke Evans, Josh McConville i Danny Zovatto.

Crowe glumi Manca Kapaka, albanskog doseljenika koji je u Los Angelesu izgradio uspješan noćni klub, ali dio njegova poslovanja uključuje pranje novca za kartel. Nakon srčanog udara odlučuje prodati klub i povući se sa Sunny (Teresa Palmer). Plan počinje propadati kada ga maskirani pljačkaš opljačka tijekom predaje novca, zbog čega kartel postaje sumnjičav, a ljudi oko njega počinju donositi sve lošije odluke. U priču se zatim uključuju profesor Jeff (Aaron Paul), bankovna službenica Carrie (Nina Dobrev), korumpirani policajac Slosser (Josh McConville) i Joe Carver (Luke Evans), tajanstveni kupac zainteresiran za Mancov klub. Film time napušta linearnu priču o kriminalcu u bijegu i prelazi u zaplet sastavljen od ucjena, pogrešnih procjena i likova koji o sebi imaju znatno bolje mišljenje no što ga opravdavaju njihove sposobnosti.

Prema dostupnim kritikama, kriminalistička priča traži stvarnu opasnost, dok se komedija oslanja na nesposobnost, slučajnost i ponašanje likova koji nisu dorasli situaciji – a Borte, potencijalno, ne uspijeva povezati ta dva pristupa. Variety, primjerice, zamjera filmu spor ritam te prijelaze između grubljeg humora i emocionalnijih trenutaka, dok su blaži osvrti u njemu pronašli solidnu zabavu koju ponajprije održavaju Crowe i glumačka postava.

Posljednja kuća (The Last House)

Na platformi Netflix od 7. kolovoza

Posljednja kuća u kolovoški vodič ulazi kao Netflixov spoj znanstvene fantastike, horora i obiteljske drame. Film režira Louis Leterrier, poznat po Transporteru, Nevjerojatnom Hulku, Majstorima iluzije i Brzima i žestokima 10, dok scenarij potpisuje Matthew Robinson. Greta Lee i Wagner Moura glume Ann i Jasona, roditelje dvoje djece koji se jednog jutra probude u kući iz koje više ne mogu izaći. Vrata se ne mogu otvoriti, prozore nije moguće razbiti, a svaki pokušaj izlaska završava na isti način. Isprva se čini da je riječ o privremenom problemu, no obitelj ubrzo otkriva da su i ljudi iz susjednih kuća zatvoreni na jednak način. Dani prerastaju u tjedne, zatim u godine, zalihe nestaju, a djeca odrastaju unutar prostora koji se postupno pretvara u cijeli njihov svijet.

Kuća pritom nije zamišljena kao nepromjenjiva scenografija. Scenograf Kevin Jenkins izgradio je prostor koji s protokom vremena propada zajedno s likovima: uređaji stare, dječji predmeti gube prvotnu funkciju, sobe se prilagođavaju preživljavanju, a tragovi svakodnevnog života gomilaju se kroz godine. Prvi dio filma snimljen je na 35-milimetarskoj vrpci, uz nastojanje da se što više prizora i efekata izvede praktično.

Kraj Hrastove ulice (The End of Oak Street)

U kinima (RH) od 13. kolovoza

Dinosauri! Prvi film Davida Roberta Mitchella nakon Skrivene poruke (Under the Silver Lake, 2018) znanstvenofantastična je obiteljska pustolovina koju producira J. J. Abrams. Anne Hathaway i Ewan McGregor predvode glumačku postavu tumačeći Denise i Grega Platta, a radnja prati supružnike koji sa kćeri Audrey (Maisy Stella), sinom Brianom (Christian Convery) i obiteljskim psom Starbuckom žive u naizgled mirnom američkom predgrađu. Nakon neobjašnjivog kozmičkog događaja cijela Hrastova ulica – zajedno s kućama, cestama i stanovnicima – biva iščupana iz poznatog prostora i premještena usred golemog, divljeg krajolika nastanjenog pretpovijesnim životinjama.

Mitchell je početnu zamisao dobio tijekom šetnje svojim susjedstvom u Michiganu, kada je pokraj jedne obične garaže zamislio dinosaura. Iz tog je prizora razvio sudar svakodnevnog američkog predgrađa i svijeta u kojem se ljudi ponovno nalaze pri dnu hranidbenog lanca. Redatelj među glavnim utjecajima nije isticao samo Jurski park, nego i Zonu sumraka (Twilight Zone: The Movie, 1982), Poltergeist (1982) te Misteriozne znakove (Signs, 2002).

Film zasad ne otkriva je li Hrastova ulica vraćena u prošlost, prebačena u drugi svijet ili zahvaćena nekim trećim fenomenom. Abramsovo producentsko sudjelovanje potaknulo je pretpostavke o mogućoj vezi s franšizom Cloverfield, ali Mitchell je naglasio da je scenarij napisao prije njihove suradnje.

Mladi Washington (Young Washington)

U kinima (RH) od 20. kolovoza

Mladi Washington je povijesna ratna drama posvećena manje poznatom razdoblju života prvog američkog predsjednika. Film Jona Erwina ne prikazuje Američku revoluciju, borbu za neovisnost ni Washingtonov predsjednički mandat, već godine u kojima je ambiciozni mladi časnik služio britanskoj kruni i tražio vlastito mjesto u kolonijalnom društvu. Williama Franklyna-Millera u glavnoj ulozi prate Ben Kingsley, Andy Serkis, Kelsey Grammer, Mary-Louise Parker i Mia Rodgers. Film je u američka kina stigao početkom srpnja, uz obilježavanje 250. godišnjice Sjedinjenih Država (i popraćen kampanjom Angel Studiosa u kojoj se gledatelje poziva da drugima kupuju ulaznice), a hrvatska distribucija kreće 20. kolovoza.

Priča počinje nakon smrti Washingtonova oca, zbog koje dječak ostaje bez planiranog školovanja i mora pomagati na obiteljskom imanju. Stariji polubrat Lawrence podučava ga matematici, povijesti i zemljomjerstvu, a Washington (William Franklyn-Miller) kasnije upravo tim znanjem pokušava ući u aristokratski krug. Uz pomoć lorda Thomasa Fairfaxa (Kelsey Grammer) i kolonijalnog upravitelja Roberta Dinwiddieja (Ben Kingsley) dobiva prve vojne zadatke na teritoriju oko rijeke Ohio, gdje se britanski, francuski i domorodački interesi sukobljavaju.

Erwin, poznat po filmu Isusova revolucija (Jesus Revolution, 2023), dolazi iz američke kršćanske filmske produkcije, a Mladog Washingtona distribuira Angel Studios. Religijski sloj prisutan je u ideji da je budućeg predsjednika tijekom bitke zaštitila providnost, ali film se većim dijelom oslanja na klasičnu strukturu povijesne priče o sazrijevanju. U tom smislu, najviše pohvala dobile su upravo ratne scene filma.

Želim seks (I Want Your Sex)

U kinima (RH) od 27. kolovoza

„And now for something completely different”. Želim seks je prvi dugometražni film Gregga Arakija nakon White Bird in a Blizzard iz 2014. godine. Jedan od autora novog queer filma vraća se pričom koja povezuje komediju, satiru umjetničkog svijeta i kriminalistički zaplet. Glavne uloge nose Cooper Hoffman i Olivia Wilde, a uz njih nastupaju Chase Sui Wonders, Charli xcx, Daveed Diggs, Mason Gooding, Margaret Cho i Johnny Knoxville.

Elliot (Cooper Hoffman) je ambiciozan, ali prilično pogubljen mladić koji dobiva posao asistenta kod Erike Tracy (Olivia Wilde), utjecajne umjetnice čiji se rad oslanja na seksualnu provokaciju. Erika ubrzo predlaže da njihov poslovni odnos prošire dogovorenom dominantno-submisivnom vezom. Elliot u tome vidi ostvarenje vlastitih fantazija, ali nema iskustva potrebnog za odnos u kojem je seks, posao, novac, umjetnički autoritet i emocionalnu privrženost nemoguće razdvojiti.

Film odmah otkriva da će se njihova veza pretvoriti u nešto ozbiljnije od neobaveznog eksperimenta. Elliot pronalazi Erikino nago tijelo u bazenu, nakon čega policijskim istražiteljima koje glume Margaret Cho i Johnny Knoxville pokušava objasniti događaje koji su tome prethodili. Araki tako okvir erot­ske komedije spaja s noir filmom, a očita aluzija na početak Bulevara sumraka (Sunset Boulevard, 1950) unaprijed određuje odnos prema priči (najavljena tragedija, itd.)

Scenarij je napisala Karley Sciortino još prije više od desetljeća, djelomično nadahnuta vlastitim iskustvom veze sa starijim muškarcem. Izvorna verzija pratila je mladu ženu podložnu starijem poslodavcu, no Sciortino i Araki poslije su zamijenili rodne pozicije. Araki film opisuje kao seksualno pozitivno ljubavno pismo generaciji Z, odnosno generaciji koju doživljava opreznijom prema fizičkoj bliskosti i manje spremnom na nepromišljena iskustva.

Psi pod zvijezdama (Dog Stars)

U kinima (RH) od 27. kolovoza

Istog dana kada nam dolazi i Arakijev Želim seks, u domaćem će se kino-repertoaru pojaviti i iščekivani novi film Ridleyja Scotta. Riječ je o postapokaliptičnoj drami proslavljenog redatelja, snimljenoj prema romanu Petera Hellera iz 2012. godine. Scenarij potpisuje Mark L. Smith, a glavne uloge imaju Jacob Elordi, Josh Brolin, Margaret Qualley, Guy Pearce, Benedict Wong i Allison Janney.

Radnja je smještena nakon pandemije (nalik gripi) koja je usmrtila većinu čovječanstva. Hig (Jacob Elordi), civilni pilot koji je izgubio suprugu, živi sa svojim psom Jasperom u napuštenoj zračnoj luci u Coloradu. Ondje dijeli prostor s Bangleyjem (Josh Brolin), bivšim marincem koji je naselje pretvorio u dobro branjenu bazu. Njihova suradnja počiva na jasnoj podjeli poslova, ali ne i na zajedničkom pogledu na život. Bangley vjeruje u izbjegavanje nepotrebnog rizika, a Hig se teže odriče potrebe za drugim ljudima i mogućnosti da izvan njihove baze postoji smisleniji život. Kada preko radija čuje nepoznat glas, odlučuje napustiti sigurnu rutu i krenuti prema izvoru signala.

Zanimljiv kontekst produkcije dao je Brolin, koji je priznao da je nakon prvog dana razmišljao o odlasku jer ga je zbunio Scottov brzi rad bez mnogo glumačkih proba. Predomislio se kada mu je redatelj pokazao montirani prizor s Elordijem, a na kraju projekt opisao kao „jedno od iskustava koje ga je u karijeri najviše ispunilo u kreativnom smislu”.

Kolonija (Gunche)

U kinima (Irska) od 28. kolovoza

Povratak Yeona Sang-hoa zombi-hororu, deset godina nakon što je s Vlakom za Busan postigao međunarodni uspjeh. Kolonija je premijerno prikazana u programu Midnight Screenings festivala u Cannesu, a radnja prati profesoricu biotehnologije Kwon Se-jeong (Jun Ji-hyun) koja dolazi na stručnu konferenciju u poslovnom kompleksu u Seulu, gdje znanstvenik Seo Young-cheol (Koo Kyo-hwan) oslobađa virus. Vlasti zatvaraju cijelu zgradu, ostavljajući sudionike konferencije, zaposlenike i posjetitelje bez izlaza. Dok Se-jeong pokušava razumjeti ponašanje zaraženih i organizirati preživjele, Young-cheol tvrdi da njegov eksperiment predstavlja početak nove vrste čovjeka.

Naslov ističe najvažniju ideju filma. Zaraženi funkcioniraju poput kolonije organizama povezanih u zajednički sustav: ono što nauči jedan od njih ubrzo zna cijela skupina. U početku pužu, reagiraju instinktivno i mogu ih zavarati jednostavni trikovi, ali s povećanjem njihova broja raste i sposobnost učenja. Počinju hodati, koristiti predmete, razmjenjivati informacije i povezivati tijela u veće oblike. Preživjeli zbog toga ne mogu dvaput primijeniti isto rješenje jer svaka uspješna obrana istodobno podučava protivnika kako je sljedeći put zaobići. Redatelj tu ideju povezuje sa suvremenim protokom informacija i slabljenjem individualnosti: zajedničko znanje može pomoći skupini, ali pojedinca istodobno može potpuno podrediti kolektivu.