„Musk" Alexa Gibneyja: četverosatna filmska 'optužnica' najbogatijeg čovjeka na svijetu

Alex Gibney, oskarovac potpisan ispod „Enrona" i „Going Clear", u Veneciji je premijerno prikazao „Muska", gotovo četverosatni dokumentarac koji Elona Muska prestaje tretirati kao vizionara i preslaguje ga u ono što redatelj naziva „prevarantom 21. stoljeća"

Magnet.hr četvrtak, 10. rujna 2026. u 06:00
📷 bleeckerstreetmedia.com/musk
bleeckerstreetmedia.com/musk

Elon Musk je odbio sudjelovati, pa režiser Alex Gibney njegovu odsutnost zaobilazi provokacijom: ranije Muskove izjave izgovara fotorealistični avatar generiran umjetnom inteligencijom, dok se rast njegova carstva ilustrira retro animacijama u 8-bitnoj estetici.

Genij koji nije sve izumio sam

Film je posložen u nekoliko tematskih poglavlja. Prvo prati put od Zip2 i PayPala do osnutka SpaceX-a i ranih dana u Tesli. Gibney pritom ne osporava ono što je stvarno: strast, ponovno iskoristive rakete, proizvodnju električnih automobila. No sustavno razgrađuje mit da je Musk sam, vlastitim rukama, izumio te tehnologije, a među sugovornicima su suosnivač Tesle Martin Eberhard i Reid Hoffman iz LinkedIna.

Libertarijanac na državnim jaslama

Drugo poglavlje bavi se Muskom kao slobodnotržišnim libertarijancem, a toj slici suprotstavlja činjenice: rane su tvrtke, pokazuje film, itekako ovisile o državi, ugovorima s NASA-om i regulatornim manevrima, od kalifornijskih ZEV kredita za vozila bez emisija do obećanja koja nikad nisu ostvarena, poput Tesline zamjene baterije u devedeset sekundi.

Nagon za razmnožavanjem

Treće poglavlje ulazi u privatni život. Gibney rekonstruira Muskovo odrastanje u apartheidskoj Južnoj Africi kroz uznemirujuće intervjue s njegovim ocem Errolom, dok se prva supruga Justine osvrće na njihove zajedničke početke i na cijenu koju je platila njegova opsjednutost javnom percepcijom. U kadru je i konzervativna influencerica Ashley St. Clair, koja je navodno odbila NDA vrijedan 40 milijuna dolara, a film njezino svjedočanstvo koristi da razloži Muskov transakcijski odnos prema surogatstvu i doniranju sjemena, potaknut apokaliptičnom fiksacijom na stope nataliteta i civilizacijski kolaps.

Twitter kao 8-bitna igra

Završni čin je ono što publika najbolje pamti: kupnja Twittera, danas X-a, prikazana kao 8-bitna igra u kojoj Musk „isparava" zaposlenike i gleda kako troškovi padaju. Odatle film vodi do saveza s Donaldom Trumpom, pohoda na „woke mind virus", nadzora nad restrukturiranjem državne uprave kroz DOGE i geopolitičke poluge koju mu daju Starlinkovi sateliti.

Biografski triler

Stižu uglavnom snažne, pohvalne reakcije, uz opću ocjenu da film funkcionira manje kao klasičan biografski portret, a više kao mračan, napet triler. Peter Bradshaw u Guardianu dodijelio mu je pet zvjezdica i opisao ga kao epsku studiju najbogatijeg i najbanalnijeg čovjeka na svijetu, usporedivši Muska s Augustusom Melmotteom, financijskim šarlatanom iz Trollopeove proze. Owen Gleiberman u Varietyju nazvao ga je razornim i važnim, istaknuvši kako Gibney precizno hvata Muskov prijelaz iz ekscentričnog industrijalca u neregulirani geopolitički faktor. Telegraph hvali što redatelj izbjegava karikaturu i priznaje zasluge ondje gdje ih ima: Musk je proizveo fizički, profitabilan hardver koji doista radi.

Nisu izostale ni zamjerke

Oko AI dvojnika mišljenja su podijeljena: jednima je duhovit meta-komentar na tehnološku napuhanost, drugima nepotreban i razmetljiv vizualni trik. Financial Times i Screen Daily upozorili su da oni koji pomno prate tehnološke vijesti ovdje neće naći mnogo novih otkrića, jer vrijednost filma leži u sintezi, a ne u istraživačkom probitku. Uz to, gotovo 240 minuta više je recenzenata opisalo kao iscrpljujuće.

Najteža zamjerka ipak je najjednostavnija: sve što se u filmu vidi već je bilo poznato, a Gibneyjev je posao bio samo posložiti to na jedno mjesto i pustiti da traje četiri sata.