U ratnoj drami “Mladi Washington” je rekordna količina generativnog AI-ja, bez imalo srama
Umjetna inteligencija ovdje nije poslužila samo za rezanje troškova, nego je pomaknula granicu toga tko si uopće može priuštiti ratni spektakl sa širokom kino-distribucijom
Kada se generativna umjetna inteligencija nađe u velikom holivudskom filmu, obično se digne kuka i motika: prosvjed dijela struke, val negativnih objava na društvenim mrežama te studijsko povlačenje ili šutnja. Kod filma Mladi Washington, biografske ratne drame o mladom Georgeu Washingtonu, dogodilo se gotovo suprotno. Film otvoreno priznaje jednu od najvećih količina AI-ja u nekom kino-naslovu sa širokom distribucijom do sada, redatelj se od te činjenice ne skriva, a zarada dosad nije pokazala nikakav trag štete.
Zasebna rubrika u odjavnoj špici
Redatelj Jon Erwin izjavio je da je otprilike 100 kadrova dorađeno generativnim sustavima te da je za taj posao angažirano pet AI umjetnika kako bi proračun ostao, kako navodi, priuštiv. Gledatelji su potvrdu pronašli u odjavnoj špici, koja prema objavama sa snimaka navodi jednog AI producenta, četvero AI umjetnika i zasebnu ulogu opisanu kao „AI Utility”.
Najbolji je primjer uporabe generativne umjetne inteligencije scena ledene rijeke: umjesto snimanja u stvarnim uvjetima, sekvenca je postavljena u bazenu od petnaestak metara u Irskoj, a potom umjetnom inteligencijom proširena u prostran i opasan krajolik kakav fizički nikada nije postojao. Slično su dorađivani i širi planovi okoliša, produljene linije horizonta te dio pirotehnike, poput plotuna topova.

Redatelj koji se ne skriva
Erwin, iza kojega stoje naslovi poput Jesus Revolution, I Can Only Imagine i serije House of David, jedan je od najotvorenijih zagovornika umjetne inteligencije među aktivnim redateljima. O njezinoj je uporabi govorio na konvenciji AI on the Lot, a prije Mladog Washingtona AI je koristio i na projektu The Old Stories: Moses, gdje su vizualni efekti bili većim dijelom generirani. Njegov se novi studio Innovative Dreams smjestio na istom kompleksu u Manhattan Beachu na kojemu radi i James Cameron, a cilj mu je, kaže, primjenom AI-ja doći do vizualnih efekata što bližih obradi u stvarnom vremenu. Sama je kontroverza krenula prije prvih recenzija, kada je povjesničar Kontinentalne vojske na mreži X upozorio na sumnjive detalje u prikazu bitke kod Fort Necessityja. Erwin se time uklapa u širi trend u kojemu se pod istom kritikom nalaze i redatelji poput Stevena Soderbergha i Martina Scorsesea, koji AI brane argumentom da omogućuje prizore preskupe za klasične studije za vizualne efekte.

Zašto je važno tko je to napravio
Prema dostupnim procjenama, riječ je o možda najvećoj količini AI-ja u nekom filmu s kino-distribucijom na više od 2.500 platna. Ključno je upravo tko to radi: da je isto učinio jedan od velikih studija, reakcija struke gotovo bi sigurno bila oštra, no za takav je korak trebao nezavisno financiran film studija Angel Studios. Taj studio, čija je publika pretežno konzervativna, kršćanska i obiteljski orijentirana, ranije je dobro poslovao s naslovima poput Sound of Freedom i serije The Chosen, a distribuciju gradi na modelu zajednice, ne klasične studijske mreže.
Mali studio s jasno profiliranom publikom, koristeći AI kao način da uštedi u produkciji, izašao je u kina sa superherojskim naslovom i pobijedio. Publika koja odlazi u kina gledati film zbog toga nije kaznila cijeli projekt, pa se prava poruka Mladog Washingtona ne krije u raspravi o kvaliteti prizora, nego u tome kako je AI upravo redefinirao ekonomiju ulaska u kino-arenu.