Unabomber, igrani film inspiriran stvarnim događajima, prati put Teda Kaczynskog od harvardskog čuda od djeteta i ispitanika u psihološkim pokusima do Unabombera, dok ga FBI pokušava uloviti.

Film dolazi u pravo vrijeme

Kaczynski je posljednjih godina postao internetski fenomen. Njegovi tekstovi doživljavaju novi val popularnosti, osobito među mlađima koji o njegovim zločinima znaju malo ili ništa, a dijelovi manifesta stekli su publiku preko svih političkih podjela, otud i izraz „Tedpilled". Razlog nije teško pronaći: strahovi koje je opisivao, od usamljenosti do gubitka posla, danas se ponavljaju u raspravama o umjetnoj inteligenciji. Od riječi se prešlo i na djela: u travnju ove godine 20-godišnji Daniel Moreno-Gama navodno je s molotovljevim koktelom i kanisterom kerozina krenuo na kuću šefa OpenAI-ja Sama Altmana u San Franciscu, a prema optužnici kod sebe je imao popis imena i kućnih adresa čelnika i investitora AI tvrtki.

Stručnjaci ipak upozoravaju na važnu razliku. Organizirano protivljenje podatkovnim centrima i zahtjeve za regulaciju umjetne inteligencije ne treba izjednačavati s tehnološkim ekstremizmom, a dokazi i dalje pretežno upućuju na zakonite oblike aktivizma: održiva nasilna kampanja protiv AI-ja zasad se nije pojavila. I izvorni luditi iz 1811. razbijali su strojeve, a ne slali bombe ljudima.

Tko je bio Ted Kaczynski?

Theodore John Kaczynski rođen je 1942. u Chicagu i bio je matematičko čudo od djeteta: na Harvard se upisao sa 16 godina, 1958. Ondje je sudjelovao u dugotrajnoj studiji psihologa Henryja Murrayja, u kojoj su studenti bili izloženi namjerno ponižavajućim „raspravama" o vlastitim uvjerenjima. Ta se studija kasnije često povezivala s hladnoratovskim istraživanjima psihološkog pritiska, iako izravna veza s CIA-inim programom MKUltra nikad nije dokazana. Doktorirao je iz matematike na Sveučilištu Michigan, postao docent na Berkeleyju, a 1969. naglo je napustio akademski svijet. Od 1971. živio je u drvenoj kolibi bez struje i vode kraj Lincolna u Montani.

Iz te kolibe počeo je slati bombe. Između 1978. i 1995. poslao je ili podmetnuo 16 eksplozivnih naprava. Mete su mu isprva bila sveučilišta i zrakoplovne kompanije (otud FBI-jev kodni naziv UNABOM, university and airline bomber), a kasnije ljudi koje je smatrao predstavnicima tehnološkog sustava. Kampanja je ubila troje ljudi i ranila 23. Ubijeni su vlasnik trgovine računalima Hugh Scrutton, direktor oglašivačke agencije Thomas Mosser i lobist drvne industrije Gilbert Murray.

Godine 1995. poručio je da će prestati ubijati ako veliki listovi objave njegov tekst od 35 tisuća riječi. Manifest Industrial Society and Its Future, koji je u rujnu te godine objavio The Washington Post, tvrdio je da je industrijska revolucija katastrofa za čovječanstvo i da sustav treba srušiti. Ironija je bila potpuna: čovjeka kojeg 17 godina nije mogla pronaći najveća i najskuplja istraga u povijesti FBI-ja na kraju je po stilu pisanja prepoznao brat David. Kaczynski je uhićen 3. travnja 1996., priznao je krivnju 1998. i osuđen na doživotni zatvor bez mogućnosti pomilovanja. Umro je u zatvoru u lipnju 2023.

O filmu

Film je režirao Janus Metz Pedersen prema scenariju Sama Chalsena i Nelsona Greavesa, a glavne uloge igraju Russell Crowe, Jacob Tremblay, Annabelle Wallis i Shailene Woodley. Traje 97 minuta. Metz je danski redatelj poznat po ratnom dokumentarcu Armadillo i teniskoj drami Borg/McEnroe. Tremblay, nekadašnji dječji glumac iz filmova Room i Wonder, ulogu mladog Kaczynskog dobio je nakon što ga je Metz vidio u filmu Sovereign iz 2025. Crowe igra profesora Henryja Murrayja, koji je Kaczynskog podvrgnuo spornim psihološkim eksperimentima, a Woodley agenticu FBI-ja Joanne Miller, koja vodi potragu.

Metz film opisuje kao priču o mladiću koji se sve više osjeća isključenim iz društva i nasilje bira kao oblik osvete, uz dvije isprepletene vremenske linije: nastanak Unabombera i njegovo hvatanje. Zanimljivo je i kako je projekt nastao: scenarist Greaves slušao je radijsku postaju NPR i čuo kratku anegdotu o tome da je Kaczynski studirao na Harvardu i sudjelovao u neetičnim psihološkim eksperimentima. Upravo te harvardske godine, o kojima se najmanje zna, film stavlja u središte, dok su potjera i manifest već bili tema nekoliko ranijih filmova i serija.