Netflix oživljava Gene Wildera uz AI glas, fanovi bijesni
U seriji "Wonka's The Golden Ticket" glas pokojnog glumca rekonstruirat će se pomoću umjetne inteligencije, u suradnji s tvrtkom ElevenLabs. Streaming servis tvrdi da je dobio pristanak obitelji, no ta dozvola nije spriječila val kritika iz fanovske i strukovne zajednice
Netflix je najavio natjecateljsku seriju "Wonka's The Golden Ticket", u kojoj će se glas pokojnog Gene Wildera rekonstruirati uz pomoć umjetne inteligencije. Partner na projektu je ElevenLabs, tvrtka specijalizirana za sintezu i kloniranje glasa koja audio uzorke pretvara u generativni model sposoban proizvesti nove rečenice u prepoznatljivom tonu originala. Netflix tvrdi da je pribavljen pristanak Wilderove ostavštine, no ta formalna dozvola nije spriječila val kritika.
Kao u deepfake produkciji
Serija se temelji na liku Wonke iz filma snimljenog 1971. godine, u kojem je Wilder ostvario ulogu koja je ostala u pamćenju mnogih gledatelja. AI model treniran je na postojećim snimkama glumčeva glasa, a rezultat se koristi za generiranje novog govornog materijala unutar natjecateljskog formata. Riječ je o istoj tehnološkoj logici koja stoji iza deepfake produkcija u glazbenoj industriji, gdje se pokojni izvođači "vraćaju" na pozornicu putem hologramskih nastupa ili posthumno objavljenih pjesama.
Nije kreativnost, nego algoritamski oponašaj
Pravni pristanak nasljednika riješio je pitanje vlasništva nad glasom kao intelektualnim vlasništvom, ali ne rješava pitanje autentičnosti izvedbe. Kritičari na društvenim mrežama ističu razliku između glasa kao biološkog i umjetničkog dojma naspram AI forme koja taj otisak algoritamski oponaša. Argument glasi da AI ne replicira kreativnost, nego statistički oponaša prethodne izvedbe, čime svaka nova "izvedba" postaje nešto što glumac nikad nije izgovorio niti odobrio u trenutku snimanja.
Kritičara ima u dva tabora
Glumci kojima je glas umjetnički alat ovaj slučaj komentiraju kao presedan koji normalizira zamjenu žive radne snage arhivom mrtvih glasova, s izravnim posljedicama na buduće ugovore i tarife. Fanovi pak spor doživljavaju emocionalno, kao narušavanje granice između sjećanja na umjetnika i njegove komercijalne eksploatacije nakon smrti. Oba tabora dijele isti zaključak: pristanak obitelji nije isto što i pristanak samog izvođača, a taj pristanak ne postoji i ne može postojati.
