Nedavno smo pisali o neobičnom trendu koji se širi internetom - fiktivnim izvođačima i albumima koji uz pomoć umjetne inteligencije dobivaju vlastitu glazbenu povijest, premda nikada nisu postojali. Ispostavilo se da sličan projekt postoji i u Hrvatskoj.

Zove se Parallel Universe Sound, a iza njega stoji 47-godišnji Hrvoje Čavajda iz Samobora, nekadašnji glazbenik s 20-ak godina iskustva i član nekoliko bendova. Posljednjih 10-ak godina nije aktivan na glazbenoj sceni, ali glazbu nije prestao pisati. Danas je, kaže, prvenstveno stvara za sebe, svoje vjerne slušatelje i mačku Mašu.

Naime, Hrvoje na YouTube kanalu Parallel Universe Sound objavljuje pjesme zamišljene kao glazba iz šezdesetih, sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća. Izvode ih bendovi, pjevači i pjevačice koji nikada nisu postojali.

“Tamo se nalaze pjesme koje nikada niste čuli, jer zapravo nikada nisu ni postojale. Sve su moje, a izvode ih bendovi i umjetnici za koje isto tako nikada niste čuli, fiktivni bendovi, pjevačice i pjevači koji možda postoje negdje u nekom od paralelnih svemira koji nas okružuju“, objašnjava Hrvoje.

Koncept uspoređuje sa serijom Fringe. Radi se, dakle, o zamišljanju druge verzije našeg svijeta, samo kroz glazbu. Umjesto alternativnih povijesnih događaja, u njegovom svemiru postoje bendovi i pjesme koje su teoretski mogle nastati u određenom razdoblju, ali ih u našoj stvarnosti nikada nije bilo.

AI dolazi tek kada je pjesma napisana

Parallel Universe Sound na prvi bi se pogled mogao svrstati u sve veću masu AI-generirane glazbe koja se pojavljuje na YouTubeu i streaming servisima. Međutim, Hrvoje naglašava da njegov proces ne počinje upisivanjem nekoliko riječi u generator i pritiskom na tipku.

Pjesme, tvrdi, nastaju na prilično tradicionalan način. Prvo dolaze ideja, tekst i melodija, iako njihov redoslijed nije uvijek isti. Ako melodiju može „odfućkati“ i sjeća je se sljedećeg dana, kaže da zna da u njoj nešto ima. Nakon toga pjesmu dalje razvija uz gitaru i računalne alate.

Tek kada su tekst, melodija i struktura završeni, na red dolazi AI i produkcija.

“Produkcija se sastoji od više faza. Moram znati što želim od pjesme, prvenstveno koji stil glazbe bi joj najviše odgovarao, iako ta odluka često sama se nametne tijekom samog pisanja. ‘Fun faza’ je ona u kojoj koristim AI alat i kreće prava produkcija. Fun je zato što na neki način isprobavaš ideje i vidiš kako tvoja pjesma može zvučati, a da za to ne trebaš studio”, govori nam Hrvoje.

Upravo mu je mogućnost da čuje završenu verziju vlastite ideje bez okupljanja benda i odlaska u studio jedna od najvećih prednosti takvih alata. Kaže da bi mu, da je sličnu tehnologiju imao prije 15 ili 20 godina, mnoge stvari bile znatno jednostavnije. Na probu bi, primjerice, mogao doći s praktički potpuno razrađenom pjesmom i ostalim članovima benda odmah pokazati što je zamislio.

‘AI je samo još jedan alat’

U njegovom procesu velik dio posla otpada na promptove. Hrvoje smatra da upravo način na koji se AI-u daju upute uveliko određuje konačni rezultat te povlači jasnu razliku između takvog pristupa i masovnog generiranja desetaka pjesama u kratkom vremenu.

Takav sadržaj naziva “AI slopom” i smatra da ga je danas moguće vrlo jednostavno proizvesti - napisati osnovni prompt, generirati velik broj pjesama i zatim ih objaviti na streaming platformama. Nasuprot tome stavlja proces u kojem autor već ima vlastiti tekst, melodiju i jasnu ideju kako pjesma treba zvučati, a prompt dorađuje kroz velik broj pokušaja.

“Velika je razlika između pisanja bazičnog prompta koji generira AI slop i prompta koji pišeš nekoliko dana, ovisno o tome koliko si vješt u tome, a koji će na kraju generirati pjesmu s dušom (…) AI je, ako mene pitate, samo još jedan alat, tipa softver kao Office, Photoshop ili bilo koji drugi program koji vam omogućuje da napravite ono što trebate“, napominje.

No, neka granica ipak postoji.  Na pitanje gdje završava njegov rad, a počinje posao umjetne inteligencije, odgovara da kada započne generiranje, tu završava njegova uloga i počinje uloga AI-a.

No ni tada, smatra, rezultat nije potpuno izvan kontrole čovjeka. Potrebno je poznavati mogućnosti i ograničenja alata, a pronalazak odgovarajućeg AI sustava te učenje njegova korištenja mogu zahtijevati dosta vremena, ali i novca.

Publiku je pronašao tisućama kilometara od Samobora

Parallel Universe Sound još je mlad projekt, no već je pronašao svoju publiku. Hrvoje navodi da je u prva tri mjeseca postojanja YouTube kanala prikupio više od 900 pretplatnika, pri čemu je većina tog rasta stigla tijekom samo jednog mjeseca.

Još je zanimljivije odakle dolaze. Prema podacima iz YouTube Analyticsa, većina pretplatnika dolazi iz Brazila, a privukle su ih upravo pjesme inspirirane zvukom osamdesetih. Hrvoje to povezuje s tamošnjom zajednicom ljubitelja Italo disca i pop glazbe tog razdoblja.

Na kraju, upitali smo Hrvoja postoji li mogućnost zarade od ovoga, na što je odgovorio kako vjeruje da bi Parallel Universe Sound jednog dana mogao postati ozbiljniji izvor prihoda, ali ističe da projekt nije pokrenuo zbog toga.

“Ovo radim prvenstveno iz ljubavi prema glazbi, da realiziram sve pjesme koje napišem, da dobiju svoj smisao i da zaokružim cijelu priču. Mislim da bi svatko razmišljao na isti način kada bi pronašao put da to može ostvariti”, zaključuje Hrvoje.